Sie sind vermutlich noch nicht im Forum angemeldet - Klicken Sie hier um sich kostenlos anzumelden  
D I S K U S I O N I F O R U M SFRJ4ever Sve u vezi SFRJ pisite na ovom Forumu. Ako ste primetili sve republike imaju svoj diskusioni forum,tako mozete sve teme konkretno da piste u onom delu koji pripada uz odredjenu republiku.
Sie können sich hier anmelden
Dieses Thema hat 8 Antworten
und wurde 885 mal aufgerufen
 Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija
JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

08.02.2005 17:23
MARSAL DRUG JOSIP BROZ TITO antworten

"ZAŠTO TITU NAJVIŠE?"


"Iako anketa o najznačajnijoj ličnosti u hrvatskoj povijesti čije je rezultate ovoga tjedna objavio jedan hrvatski tjednik("Nacional",op.a.)nije reprezentativna,ona ipak pokazuje priličnu popularnost Josipa Broza Tita,nekadašnjeg jugoslavenskog predsjednika"

"Tito kao povijesna osoba postaje popularnija nego ikad od svoje smrti prije gotovo četvrt stoljeća."

"Kako to objasniti?"

"Jedan od mogućih razloga je upravo to što se više ne radi o nekom aktualnom političkom projektu,nego o neostvarenoj(ali ne manje privlačnoj)utopiji,koja mnoge podsjeća na davno djetinstvo.

Što smo stariji,to postajemo nostalgičniji prema "starim dobrim vremenima" iz kojih pamtimo,kako bi se reklo u pjesmi Gabi Novak,samo sretne dane.

Za sve nas rođene šesdeset i neke(a posebno one starije)-tog djetinjstva nema bez Tita.

U tom smislu se Tito preselio iz politike u uspomenu na nas same u nekom drugom vremenu.

Za one pak starije(rođene prije 2.sv.rata)Titovo razdoblje jedan relativno dug međuperiod između dva rata."

"Prije Tita i nakon Tita je bio rat."

"Za one mlađe(koji ga možda i ne pamte)Tito simbolizira neku mitsku i pomalo mističnu ideološko-političku alternativu poretku u kojem danas živimo.

Ideja socijalističkog samoupravljanja,koliko god se na kraju pokazala utopističnom,ipak je bila alternativa kapitalističkom sustavu u kome danas živimo.

Usporedbe između ta dva sustava ne idu uvijek u prilog novom sustavu,nego počesto starom.

To se,primjerice,odnosi na daleko veću zaposlenost u Titovo doba nego danas,te na specifičan oblik socijalne pravde koja se "izgubila" u kasnijim "tranzicijama".

Uza sve to,treba istaknuti i nacionalnu dimenziju Titova politička programa.

On je,naime,najzaslužniji za ostvarenje ona dva ideala koje su hrvatski birači zagovarali u cijelom međunarodnom razdoblju(pod Stjepanom Radićem i Vladkom Mačekom),ali se nisu uspjeli izboriti na izborima:za federaciju i republikanizam!

Tito je nadalje vjerovao da je interes hrvatskog(i drugih južnoslavenskih)naroda bolje zaštićen u većoj državi nego manjoj(i nije se prevario) i bio je Hrvat,ali prije svega Jugoslaven!"

"Titova politika je jamčila da nijedan narod u Jugoslaviji ne dominira,nego da se sve tretiraju jednako kao ravnopravni bez obzira na: gospodarski,demografski ili vojno-politički potencijal.

U nekim razdobljima mu je to uspijevalo bolje,u drugim lošije-ali nema dvojbe da je smisao samoupravnog socijalizma bio u upravo u sprječavanju dominacije moćnih nad nemoćnim,većim nad manjim i onih potencijalno opasnijih nad onima koji se sami ne bi mogli obraniti.

Konačno,u svijetu je Tito ostao najpoznatiji Hrvat prošlog stoljeća-iako je malo onih koji znaju da je bio Hrvat.

Paradoksalno je,naravno,da je za najvećega Hrvata u povijesti izabran netko tko za svojega života ni na jednu političku poziciju nije bio biran na neposrednim narodnim izborima.

Ipak je on,izgleda popularniji od onih koji su na vlast dolazili na izborima".


DEJAN JOVIĆ

"SLOBODNA DALMACIJA"

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

08.02.2005 17:30
#2 "NOSTALGIJA ZA TITOVIM IZGUBLJENIM SVETOM" antworten

"NOSTALGIJA ZA TITOVIM IZGUBLJENIM SVETOM"


"Društvena i ekonomska nestabilnost navodi mnoge građane na Balkanu da se s nostalgijom prisećaju Titovog doba.

Pišu:

Markus Taner,Muhamet Hajrulahu iz Prištine,Drago Hedl iz Osijeka,Dino Bajramović iz Sarajeva,Mitko Jovanov iz Skoplja,Vladimir Sudar iz Beograda i Tanja Matić iz Subotice (BCR Br 500, 28-maj-04)

Kaćuša Jašari,predsednica Socijaldemokratske partije Kosova,ima lepe uspomene na dane kada je nosila štafetu za pokojnog jugoslovenskog predsednika Josipa Broza Tita.

Kao istaknuti albanski političar u komunističkom režimu,ona je imala tu čast da nosi štafetu sa porukom omladine bivše Jugoslavije za predsednika koja je prošla kroz čitavu zemlju – od Slovenije na severu do Kosova i Makedonije na jugu.

Vrhunac je bilo uručivanje štafete predsedniku na prepunom stadionu Jugoslovenske narodne armije,JNA,u Beogradu na njegov rođendan 25. maja.

"Proslava Titovog rođendana se savršeno slagala sa obrazovanjem koje smo sticali u to vreme",priseća se Jašarijeva.

"Bila je to proslava za sve – praznik mladosti."

Stavovi Jašarijeve o Danu mladosti nisu toliko neobični kako bi to mnogi pomislili.

Mada su četiri od šest bivših jugoslovenskih republika postale nezavisne države,a Kosovo – koje je još uvek deo Srbije – očajnički želi da stekne nezavisnost,mnogi stanovnici bivše federacije,pogotovo oni stariji i sa siromašnijeg juga,prisećaju se Jugoslavije sa nostalgijom.

Za njih je to bilo vreme kada je hrane i posla bilo u izobilju,kada je stopa kriminaliteta bila niska,kada etničke razlike nisu bile bitne,a teške političke odluke su prepuštane maršalu Titu,čiji je ozbiljan lik posmatrao svet sa hiljada portreta okačenih u kancelarijama,železničkim stanicama, prodavnicama i privatnim kućama.

"U Titovo vreme sam bio bogat.

Bilo je fabrika i zanatskih radnji – imali smo posla, imali smo sve", priseća se 84-godišnji Mehdi Šabani iz Prištine.

"Životni standard je bio znatno bolji",dodaje Osman Krasnići, star 62 godine,takođe stanovnik glavnog grada Kosova.

"Sa tadašnjom malom platom ste mogli da izgradite sebi kuću – danas to ne možete da uradite."

Kosovo je bilo najmanje jugoslovensko iz prostog razloga što je bilo najmanje slovensko.

"Albanci su bili manje vezani za Jugoslaviju u odnosu na druge narode jer jedini nisu bili Sloveni.

Sve što nam je bilo zajedničko bila je komunistička ideologija,koja je bila manje lična nego što bi to bio zajednički jezik,kultura i vera", kaže Jašarijeva.

Među susednim Slovenima u Makedoniji,gde su stanovnici dobili ne samo radna mesta i hranu već i svoju republiku,naklonost prema Titu je znatno jača.

Mada je sveprisutno Titovo ime uklonjeno sa većine ulice i trgova u bivšoj Jugoslaviji,u makedonskoj prestonici,u Skoplju,najveća i najelitnija škola još uvek nosi naziv "Josip Broz Tito",a svakoga 25. maja mu odaje poštu folklornim plesom i buketima cveća.

Za mnoge Makedonce se nezavisnost opterećena siromaštvom pokazala kao lošom zamenom za lagodniji život u velikoj slovenskoj federaciji.

"Nije bilo podele na bogate i siromašne,svako je mogao priuštiti sebi da ide u školu,da ima sopstveni dom i posao",tvrdi Makedonka Jančevska, stara 62 godine,učiteljica makedonskog jezika u penziji.

"Patriotizam se podsticao na jednoj široj osnovi to je tada značilo poštovanje specifičnosti svih nacionalnosti koje su činile Jugoslaviju."

"Životni standard koji smo imali pružao nam je ekonomsku sigurnost i mnoge socijalne beneficije" priseća se Petar Mojsov,star 46 godina, računovođa iz Makedonije.

"Svako je mogao da priušti sebi stan i kola.

Putovao sam u Italiju u kupovinu.

Išao sam u Grčku kad god bih to poželeo."

Toše Načkov,električar,seća se kada bi čitavo stanovništvo gradova u Makedoniji izašlo na ulice da pozdravi rođendansku štafetu koje su omladinci poput Kaćuše Jašari sa Kosova nekada ponosno nosili.

"Nestrpljivo smo iščekivali dan kada bi štafeta trebalo da stigne u naš grad", kaže Načkov.

"To je bilo poput praznika,a svi mi bi se okupili na trgu da je dočekamo i ispratimo na put u susedni grad."

Uspomene na Tita su tako jake u Makedonije da je prošle godine Slobodan Ugrinovski osnovao novo udruženje za proslavljanje i čuvanje uspomene na njegov život.

Oko 6.180 članova ovog udruženja odlazi na putovanja radi posete (nekolicini) institucija koje još uvek nose Titovo ime,te da bi obišli najvažnija mesta – Titov grob u beogradskoj Kući cveća i njegovo rodno selo Kumrovec u Hrvatskoj.

Kao i Makedonci,nesrećni stanovnici ratom opustošene,ekonomski ruinirane Bosne i Hercegovine ne mogu odoleti,a da ne uporede život pod Titom sa onim što imaju sada.

Titovo ime,po pravilu,Bosance asocira na "dobra stara vremena".

Kult Josipa Broza Tita ne bledi.

Štaviše,sve je snažniji.

Kada su vlasti nedavno pokušale da preimenuju glavnu ulicu u Sarajevu u Ulicu Alije Izetbegovića,prvog bosanskog predsednika u nezavisnoj državi,Sarajlije su krenule u akciju,postavljajući bilbord nasred bulevara sa Titovom slikom i sloganom

"Ovo je Ulica Maršala Tita".

Više meseci nakon što je inicijativa propala,ovaj bilbord je još uvek na istom mestu.

"Mladi se okreću Titu jer on personifikuje prosperitet",kaze Adnan Korić, član bosanskog udruženja posvećenog uspomeni na Josipa Broza Tita. "

Oni znaju da smo samo u Titovo vreme neprestano napredovali čitavih 45 godina u svakoj oblasti društvenog i ekonomskog života."

Korić veruje da Bosanci žude za vremenom kada im nisu bile potrebne različite valute i vize da bi se kretali područjem koje je nekada bilo jedinstvena teritorija.

"Sada ne možete da potrošite pun rezervoar benzina vozeći u jednom smeru,a da prethodno ne pribavite šest viza",šali se Korić.

U Sarajevu se Titov lik vratio iz podruma i prodavnica polovne robe u popularne barove i restorane.

U baru koji se zove "Tito",popularnom studentskom sastajalištu,zidovi su prekriveni predmetima i fotografijama iz Titovog vremena dok konobari nose uniforme sa još uvek prepoznatljivim Titovim potpisom.

"Dolazim ovde da razmišljam i živim u prošlosti",kaže 26-godišnji Amel.
"Ma šta neki govorili, naša prošlost je bila svetlija od naše budućnosti."

Dok su Bosna i Makedonija izgubile puno,a stekle malo od raspada Titove Jugoslavije,uspomene su nešto manje ružičaste u susednoj Srbiji i Hrvatskoj.

Za vreme vladavine Slobodana Miloševića,duže od jedne decenije,Tito je u Srbiji demonizovan kao hrvatski neprijatelj koji je doprineo srpskom slomu u bivšoj Jugoslaviji.

Međutim,čak i u Srbiji,razočarenja iz prošle decenije,uključujući izgubljene ratove i sunovrat životnog standarda,navelo je mnoge da promene mišljenje.

Miša Đurković iz beogradskog Instituta za evropske studije kaže da sve snažnija nostalgija za Titovim vremenom ne proističe samo iz žala za dobrim životnim standardom.

"Čežnja za starom Jugoslavijom je takođe žudnja za redom i dostojanstvom",kaže on.

"Naša 'mekana' komunistička diktatura je,ipak,predstavljala dobro utemeljen sistem u kome nije bilo pljački,haosa i anarhije koji su sada uobičajeni,što je žalosno."

Đurković veruje da se ova vrsta nostalgije proširila i na mlađe generacije.

"Mladi danas u jugonostalgiji vide instrument protesta protiv trulog zaveštanja devedesetih koje su nasledili."

Svakako,ne postoje naznake da će Kuća cveća zatvoriti svoja vrata hodočasnicima,mada se ovom mestu posvećuje manje pažnje i brige nego što je to bio slučaj u osamdesetim,kada su inostrane diplomate i šefovi država redovno dolazili na Titov grob da odaju poštu.

Iako krunisane glave i predsednici država više ne prolaze pored Titovog mauzoleja,ratni veterani,članovi komunističkih partija i nevladinih organizacija se iznova uvek vraćaju na rođendan pokojnog predsednika.

Svetlana Ognjanović, portparol Kuće cveća,rekla je da očekuje do 2.000 ljudi za ovogodišnju komemoraciju,uključujući veliku grupu slovenačkih "Anđela pakla"(slovenački motociklisti redovno posećuju Titov grob svake godine još od 2000.).

Predsednik nevladine organizacije "Centar Tito",penzionisani armijski general Stevan Mirković takođe obeležava Dan mladosti večerom na kojoj se služi vojnički pasulj,a najstarijem članu,samom Mirkoviću,će jedan omladinac i jedna omladinka uručiti štafetu mladosti.

A na krajnjem severu Srbije,Blaško Gabrić,je otišao najdalje,koliko se god moglo,u svojoj kampanji da obnovi uspomenu na Tita,otvarajući tematski park pod imenom "Jugolend" ("Yugoland") u blizini pograničnog grada,Subotice.

Mini-Jugoslavija ima nekoliko geografskih atributa bivše Jugoslavije, uključujući brdo nazvano po najvišem planinskom vrhu Triglavu u Sloveniji.

Stare zastave sa crvenom zvezdom se vijore pored ulaza,a Titove slike se nalaze na svakom zidu prikazujući ga kako lovi,svira klavir,čita,pleše i u poseti stranim državama.

Blaško čak izdaje dokumenta o državljanstvu za Jugolend,i do sada ih ima 2.500.


Moguće je da je tu i financijski ,a ne samo emotivni aspekt prisutan


Blaško kaže da je ukidanje imena "Jugoslavija" – zločin.

"Vlada Srbije i Crne Gore je ubila ime najbolje zemlje – Jugoslavije,što je poslednja stvar koja nas je podsećala na bivšu Jugoslaviju,ne pitajući ljude za njihov pristanak",kaže on.

"Ja sam morao da ga sačuvam za sve jugonostalgičare koji mogu da dođu ovde i uživaju u uspomenama na Titovo vreme."

Mada Gabrić tvrdi da su posetioci svih starosnih uzrasta,fotografije sa proslava održanih u Jugolendu ukazuju da je jugonostalgija fenomen koji se pretežno odnosi na sredovečne i starije ljude.

Među mladim ljudima iz svih republika,interes za Tita je mali ili je ograničen na ironični kult poput bivših istočnih Nemaca koji s ironijom proslavljaju svoju komunističku prošlost vozeći trabante i noseći bedževe sa komunističkim sloganima.

Aca Bogdanović,star 32 godine,iz Beograda, je rekao da Tita poštuje "jer je bio najveći hedonista dvadesetog veka" – što teško da je vrsta komplimenta koji bi pravi privrženici cenili.

Ova vrsta ironične ocene je jednako upadljiva u Titovoj matičnoj republici – Hrvatskoj,gde je ostalo malo onih koji su verni njegovim političkim idejama,dok znatno brojniji mlađi ljudi uživaju eksperimentišući sa titoističkim motivima.

"Uglavnom mladi kupuju ove majice – oni koji nisu čak ni bili rođeni kada je Tito umro!" primećuje prodavac iz Osijeka,na severoistoku Hrvatske, pokazujući na gomilu majica sa Titovim likom.

Mada se uglavnom neki stariji ljudi mogu uistinu opisati kao pravi jugonostalgičari,smatra zagrebački sociolog Dražen Lalić,sve veći interes za Tita lično i za zemlju kojom je nekada vladao proističe iz činjenice da Hrvatska sada ima opušteniji odnos prema svojoj državnosti nego što je to bio slučaj pre deset godina.

"Nakon što smo godinama slušali da mi isključivo pripadamo mediteranskoj i centralnoevropskoj kulturi,sada se suočavamo sa činjenicom da Hrvatska takođe pripada balkanskom kulturnom krugu", kaže Lalić.

"Jugonostalgija postoji,ali ljudi ne žale za Jugoslavijom kao svojom bivšom državom",kaže Milanka Opačić iz Socijaldemokratske partije.

"Oni žale za kvalitetom života koji su tada imali.

Smatraju da im je bilo znatno bolje,da su bili bezbedniji,da su imali bolji životni standard i bolju zdravstvenu zaštitu nego što je to sada slučaj."

Prosta je činjenica da jugonostalgija više ne izaziva antagonizam jer niko ozbiljno ne veruje da će Jugoslavija ponovo biti uspostavljena.

U Hrvatskoj,dok zemlja grabi ka Evropskoj uniji,Jugoslavija se smatra delom prošlosti – neuspešnim projektom koji se ne može i neće restaurirati.

Usled toga,jugonostalgičari se u Hrvatskoj sada pre smatraju romantičarima nego neprijateljima države,kako su nekad nazivani za vreme vladavine hrvatskog nacionalističkog lidera Franje Tuđmana."


(This article originally appeared in Balkan Crisis Report, produced by the Institute for War and Peace Reporting)


http://www.iwpr.net

walter Offline



Beiträge: 139

08.02.2005 21:05
#3 RE:MARŠAL DRUG JOSIP BROZ TITO antworten

Druze Tito mi ti se kunemo,da sa tvoga puta ne skrenemo.
Walter.
Samo zajedno smo jaci.

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

10.02.2005 16:55
#4 "TITO BRANI SLOVENIJU" antworten

"TITO BRANI SLOVENIJU"


"Na kontroverzni talijanski film "Srce u jami",koji demonizira slovenske i hrvatske partizane,Slovenci su odgovorili ponovnim slaganjem natpisa "Naš Tito" na talijansko-slovenskoj granici.

Golemi natpis "Naš Tito",postavljen u godinama Hladnog rata na talijansko-jugoslavenskoj granici blizu Nove Gorice,ovih je dana "obnovljen",vjerojatno kao odgovor Slovenaca na kampanju talijanske desnice oko fojbi i kontroverznog filma "Srce u jami".

Kako javljaju slovenski mediji, provokativnu akciju ponovnog postavljanja golemih kamenih blokova s natpisom "Naš Tito" na 609 metara visokom brdu Sabotin,sjeverno od Nove Gorice,izvela je tijekom proteklog vikenda skupina od pedesetak ljudi iz Nove Gorice,Idrije i Ajdovščine,zajedno s pripadnicima slovenske manjine iz Trsta.

Stotinu metara dugačak i 25 metara visok natpis "Naš Tito",sastavljen od kamenih blokova,postavljen je pedesetih godina,kada je na radnim akcijama građena Nova Gorica.

Početkom devedesetih spomenik je zapušten,a prošle godine,nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju,blokovi su bili posloženi u novi natpis:"NAŠA SLO(venija)".

Brdo Sabotin,sa 609-metarskom kotom,nekada je imalo veliko vojno značenje.

Talijani su ga u Prvom svjetskom ratu,za vrijeme 6. ofenzive na rijeci Soči,prvi put osvojili 6. kolovoza 1916. godine,nakon što su benzinom zapalili podzemne utvrde(kaverne)u kojima su se nalazila tri austrijska bataljuna sastavljena od Hrvata i Rumunja,a talijanski napad je vodio Pietro Badoglio,kasniji maršal u Drugom svjetskom ratu.

Spomenik Titu na Sabotinu čest je predmet nadmetanja među lokalnim lijevim i desnim strankama u Sloveniji,koje imaju različite poglede na to treba li ga ukloniti ili sačuvati.

Polemike oko sabotinskog mamut-spomenika obnovljene su nakon što je u Italiji prošlog mjeseca po prvi put proslavljen Dan uspomena na egzodus iz Istre i Dalmacije i žrtve fojbi.

Način obilježavanja tog praznika,a osobito kontroverzni film "Srce u jami" koji demonizira slovenske i hrvatske partizane(koje su Talijani zvali "titini"),spomenutu je skupinu ponovno naveo da obnovi spomenik.

Slovenski pristaše spomenika navode da ni Italija nakon "pada" granice s ulaskom Slovenije u EU nije prestala s običajem osvjetljavanja pograničnog područja noću u bojama talijanske državne trobojnice,što se nekima također čini provokativnim."


JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

14.02.2005 18:53
#5 "PET TISUCA LJUDI KLICALO TITU" antworten

"PET TISUĆA LJUDI KLICALO TITU!"

U KUMROVCU JUČER OBILJEŽEN NEKADAŠNJI DAN MLADOSTI

I 112 GODIŠNJICA ROĐENJA TITA

KUMROVEC -


"Druže Tito, ljubičice bijela",

"Ide Tito preko Romanije",

"Po šumama i gorama" - jučer je već od ranih jutarnjih sati odjekivalo Kumrovcem.

Obilježavajući Dan mladosti i 112.godišnjicu rođenja Josipa Broza Tita,u Kumrovcu se i ove godine okupilo oko pet tisuća ljudi ispred Titove rodne kuće.
Govornike koji su se redali na pozornici mnoštvo je svako malo prekidalo pljeskom i klicanjem Titu.

U ime organizatora,Saveza društava "Josip Broz Tito", borce i antifašiste pozdravila je 25-godišnja Nikolina Majić,napomenuvši da se u Kumrovcu nisu okupili da vraćaju povijest,nego da sačuvaju sjećanje na sve ono dobro što je Tito napravio.

U ime SAB-a skupu se, umjesto predsjednika Ivana Fumića,koji je bolestan, bratio Juraj Hrženjak,a u ime općine Kumrovec nazočne je pozdravio načelnik Srećko Blažičko,rekavši kako su borci antifašisti uvijek dobrodošli u Titov kraj.

U Kumrovec je jučer došlo pet autobusa slovenskih boraca NOB-a,zatim izaslanstva Bosne i Hercegovine,Srbije i Crne Gore te Makedonije.

Ni uobičajne ikonografije nije nedostajalo.
Uz Titove slike te majice s njegovim likom,koje su se prodavale po 25 kuna,te značke i Titovo vino,bilo je i mališana sa štafetnim palicama odjevenih pout pionira,potom Titovih kurira,bolničarki...
Prodavale su se čak i partizanske uniforme,i to po pet tisuća kuna,kape, opasači,kacige...

Za razliku od proteklih godina,nitko se od govornika nije osvrtao na dnevnu politiku.

Tek je Štefica Novak, govoreći u ime varaždinskog Društva "Josip Broz Tito",istaknula da se isti ljudi ne mogu klanjati i Bleiburgu i Jasenovcu,ali se i ne pojaviti u Kumrovcu,što je popraćeno gromoglasnim pljeskom.

Na kraju,promovirana je i knjiga "Zagreb i Hrvatska u Titovo doba",koja se prodavala po sto kuna."


MLADEN MANDIĆ

"VEČERNJI LIST"-ZAGREB


FOTO:



http://www.zonakumrovec.hr

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

08.03.2005 20:09
#6 "TITOVU STAFETU DOCEKALO 5 TISUCA TIVCANA" antworten

"TITOVU ŠTAFETU DOČEKALO 5 TISUĆA TIVĆANA"


"Dan mladosti i rođendan Josipa Broza Tita,doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije,proslavljen je juče prolaskom štafete mladosti kroz crnogorske gradove.

Osvježeno je sjećanje na nekadašnje proslave 25.maja.

Stanovnike svih gradova bivše Jugoslavije okupljao je Dan mladosti.

Omladinci nosioci štafeta bili su ponosni na to vrijeme.

Dičili su se osnovci što su postajali Titovi pioniri.
Štafetna palica,kojom je obilježen 25. maj,izrađena je od maslinovog drveta koje je preživjelo ratne požare koji su zahvatili jugoslovenske prostore.

Maslina je simbol života,mira i stabilizacije.

Štafeta je juče iz Lazina,sela u Danilovgradu,krenula gradovima Crne Gore.

Njeni nosioci,devet studenata i srednjoškolaca sa pionirskim maramama, protrčali su sa štafetnom palicom,došli do Ulice slobode u Podgorici.

Vijorile su se trobojke sa petokrakama, zastava Saveza komunista Jugoslavije sa parolom :
"Proleteri svih zemalja ujedinite se",kao i obilježja Generalnog konzulata SFRJ iz Tivta.

Lazine su sveto crnogorsko mjesto,omladinsko svetilište gdje je 52 mladih dalo živote za slobodu - istakao je Dragan Mitov Đurović,novinar i publicista,kod spomenika Julske vatre mladih na Lazinama.

Božidar Petković,student Turističkog fakulteta u Beogradu,prvi je nosilac štafete.
Dalibor Ševaljević,student Pomorskog fakulteta koji je sa kolegama studentima i tivatskim srednjoškolcima nosio štafetnu palicu,rekao je da jučerašnja proslava nema političku pozadinu,već je simbol mladosti, ljubavi i slobode.

Ševaljević je najavio da će se i narednih godina Dan mladosti obilježavati na ovaj način.

Neka štafeta bude simbol mladosti, mira i međusobne vjerske i partijske tolerancije.

Dobrodošla, i neka obiđe našu lijepu Crnu Goru - kazao je Goran Zeković,predsjednik Mjesne zajednice Lazine.

U glavnom crnogorskom gradu,koji je dugo vremena nosio Titovo ime, mali broj građana vidio je štafetnu palicu.

Iz automobila kotorskih registarskih oznaka čula se pjesma:
"Druže Tito, mi ti se kunemo".

Podgoričani nijesu pokazali znatiželju i interesovanje za proslavu Dana mladosti.

Drug Tito bi zaplakao da vidi kako ga dočekuje Titograd.

Dok smo bili drugovi,bili smo gospoda i sad znamo da je Tito bio velikan - rekao je Vojo Ivanović,koji je dočekao omladince na podgoričkom Trgu Republike(Trg Ivana Milutinovića).

"Štafetu mladosti 2004" omladinci su nosili Njegoševom ulicom na Cetinju, kroz Budvu,pa je plavim kombijem donijeli u Tivat.

Generalni konzulat SFRJ u Tivtu (NVO "29.11.1943.") organizovao je u ovom gradu centralnu proslavu Dana mladosti i Titovog rođendana."



I.G.

"DAN", -PODGORICA

SRIJEDA, 26. MAJ 2004.

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

14.03.2005 12:54
#7 "BRONZANOM JUNAKU ODSECAJU GLAVU" antworten

"BRONZANOM JUNAKU ODSECAJU GLAVU"


"Ono što ustaške zveri ni u snu nisu mogle pomisliti dok je bio živ učinili su njihovi potomci bronzanom Titu u Kumrovcu pre neki dan - odrubili mu glavu!

U toku NOR i dugo posle rata gledali su da budu što dalje od njega,partizana i komunista,junačeći se nad nenaoružanim stanovništvom Hrvatske i Bosne.

Svoje najveće "bitke" vodili su u Jasenovcu pobivši više "neprijatelja" nego ijedna regularna vojska u II svetskom ratu!

Partizani su 1945. očekivali da se ustaše neće predati već otići u šumu i nastaviti gerilsku borbu za "lijepu njihovu".

Međutim,ovi "junaci", preživeli naravno,na čelu sa svojim "hrabrim" poglavnikom,"zdimili" su preko granice i "pacovskim kanalima" rimokatoličke crkve pobegli preko Atlantika pod skute države koja je,već tada,počela prikupljanje svetskog ološa za borbu protiv komunizma - SAD.

Decenijama će,iz svojih američkih i vatikanskih baza,pokušavati da ubijaju,pale i ruše sve što je jugoslovensko po svetu i,istina,retko u samoj zemlji.

Jurio ih je Tito po celom svetu.

Mnogima je "došao glave" a mnogi su i sami, pokušavajući da ubacivanjem u zemlju ponovo ubijaju maljem i kamom,završavali svoj zločinački život od metaka UDB i JNA.

Imali su oni,celo to vreme,svoje pomagače u zemlji jer se hrvatski nacionalizam,vekovima ukorenjivan,teško čupao.

Ipak,njihov glavni oslonac bile su SAD i Vatikan kao lideri antikomunizma u svetu.

Pokušaj da se domognu vlasti u Hrvatskoj tokom "hrvatskog proleća" 1970. godine Tito,SKJ i JNA su nemilosrdno sprečili i kaznili.

Međutim,sledeću šansu 1991.godine nisu propustili,zahvaljujući mlakom, mlitavom i nadasve izdajničkom rukovodstvu zemlje i SKJ.

Preživele ustaše i njihovi potomci vratiće se mlaznjacima u Hrvatsku.

HDZ i F. Tuđman obnoviće NDH sem Jasenovca.

Ipak,Srbi i komunisti nestaće iz Hrvatske.

Umesto Jasenovca biće "Bljesak" i "Oluja","slavne bitke" u kojima ni hrvatska ni vojska RSK neće opaliti ni metka:četnici su bežali "glavom bez obzira",a ustaše "bremzale" da ih ne stignu!

Da ne bi sve prošlo bez krvi,vatre i dima ustaše su pobile sve zaostale Srbe,uglavnom starije,koji i nisu hteli ići iz svojih kuća,i popalile srpske kuće.

Kakav bi to bio Domovinski rat bez ijednog ubijenog neprijatelja?

Pošto nije bilo živih partizana i komunista da im se suprostave, ustaše su počele "jurišati" na njihove spomenike.

U "domovinskom ratu" uništeno je oko 3.000 spomenika.

Sada je došao na red i Titov spomenik.

To pokazuje da se vlast u Hrvatskoj samo verbalno distancirala od ustaške i politike HDZ,a da je u praksi dosledno sprovodi.

To je nacionalistička,antikomunistička i antisocijalistička politika.

Zato zvanične izjave političkih lidera i organa vlasti kojima se osuđuje ovaj "vandalski čin" u Kumrovcu treba shvatiti kao politički marketing zbog predstojećih izbora jer je poznato da većina stanovništva u Hrvatskoj iskreno ceni i poštuje Tita i njegovo delo.

Svest o Titu kao najvećem državniku,ne samo hrvatskog,nego i svih jugoslovenskih naroda,ne može se uništiti eksplozivom.

Skoro četvrt stoleća je prošlo od njegove smrti a on još uvek uzbuđuje i motiviše većinu nekadašnjih jugoslovenskih državljana da razmišljaju sa setom i ponosom o njemu i svom nekadašnjem mirnom i lepom životu.

Nije to više samo nostalgija. Ponovo "idemo u partizane".

U svim nekadašnjim jugoslovenskim republikama niču udruženja ljudi koja nose to lepo ime - Tito.

Ljudi u njima počinju da shvataju da ih je mnogo više nego ustaša, četnika,belogardejaca,balista i drugih fašista.

Ali i više,i to mnogo,od manjine bogatih lopova i pljačkaša njihove zajedničke imovine.

Njih ne pokreće samo antifašizam nego i socijalističke ideje od kojih su mnoge bile ostvarene u nekadašnjoj SFRJ.

Gruba i bezdušna privatizacija,koja većinu ljudi lišava najznačajnih ljudskih prava - prava na rad i prava na samoupravljanje,sve više utiče na narastanje svesti o potrebi organizovane borbe protiv dva najveća zla na prostorima nekadašnje SFRJ - kapitalizma i nacionalizma.

Otuda treba očekivati od nacionalističkih i kapitalističkih snaga u Hrvatskoj,a i ostalim nekadašnjim jugoslovenskim republikama, da na navedeno odgovore kao ustaše u Kumrovcu.

Međutim,lično mislim da će događaj u Kumrovcu povećati broj titoista i učvrstiti sve njih u uverenju da je trebalo biti uporniji i odlučniji u borbi,od 1980. naovamo,da bude "I posle Tita Tito"!"


STEVAN MIRKOVIĆ

DIREKTOR CENTRA TITO

OBILIĆEV VENAC 4B

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

14.03.2005 12:54
#8 "TITO SE VRACA NA FILM?!" antworten

"TITO SE VRAĆA NA FILM?!"

"Velike holivudske zvijezde - Silvester Stallone i Robert De Niro - paralelno rade dva neovisna projekta o Josipu Brozu Titu,saznaje "Globus" iz europskih krugova bliskih dvojici glumaca.

Kako navodi "Globus",Stallone planira snimiti pet filmova o osobama koje su obilježile povijest 20. stoljeća:Titu,Eisenhoweru,Mao Cetungu i Castru.

Peta osoba se ne spominje.

Samo u film o Titu Stallone planira uložiti nevjerojatnih 200 milijuna dolara,a glavni će mu financijer biti talijanski biznismen Roberto Zadini.

Možete samo zamisliti kako će kapitalista Zadini "objektivno" prikazati radnika Tita

Stallone neskromno očekuje i trostruku zaradu od uloženog, dodaje se.

Glumac je potvrdio da će se film snimati u Hrvatskoj,a već sljedeće godine planira posjetiti Zagreb.

Svoju potrebu za snimanjem filma o povijesnim ličnostima obrazložio je riječima da mu je "dosta nevjerodostojnih filmova".

"Preplavljeni smo povijesnim spektaklima koji grubo iskrivljuju činjenice", kazao je Stallone za "Globus".

Ma vidi k....

A tvoj neće iskrivljavati povijesne činjenice

Prijatelji u privatnom životu zajedno su glumili u Cop Landu

Robert de Niro će se Titom baviti u filmu "The Good Shepherd",o kojem smo već pisali.

De Niro će se potpisati kao redatelj i glumac,a financirat će ga njegova producentska kuća "Tribeca Film Center".

Film će se uglavnom temeljiti na biografiji poznatog agenta CIA-e Jamesa Angletona,koji je u toj organizaciji proveo četrdeset godina.

Kako piše Globus,jedna od najvećih Angletonovih opsesija bio je upravo Josip Broz,a agent je do kraja života bio uvjeren da je Tito zapravo "Staljinov trojanski konj".

Amerikanci,upoznati sa Titovom veličinom,sada će,po "dobrom starom njihovom običaju" sve izvrći u svoju kapitalističku korist te tuđe greške preuveličati,a tuđe pohvale,preumanjiti SVJESNO I MANIPULATIVNO-NAMJERNO S CILJEM

Agenta,koji će se u filmu zvati James Wilson,u mlađim će danima glumiti Matt Damon,a u starijim De Niro.

Angleton je od 1948. godine tvrdio da sukob Beograda i Moskve nije stvaran te da SSSR vješto iskorištava jugoslavenske veze sa Zapadom.

Oba bi se projekta u konačnici mogla iskoristiti za petodijelnu dokumentarno-igranu seriju o Titu.

Pregovore o tome ovih je dana pokrenula bečka producentska kuća "Lisa Film",saznaje "Globus."


"ISKON INTERNET"

JugoHrvat Offline




Beiträge: 160

14.03.2005 12:56
#9 "PROMOCIJA KNJIGE "BRAVAR JE BIO BOLJI" antworten

"PROMOCIJA KNJIGE "BRAVAR JE BIO BOLJI"


"U beogradskom klubu "Pavle Korčagin" 30.novembra 2004.održana je promocija knjige generala Stevana Mirkovića "Bravar je bio bolji".

O knjizi su govorili Lekić Siniša,tehnički urednik "Komunista",prof. dr. Ranko Orlić i autor.

Njihova je zajdnička ocena da je "socijalistička Jugoslavija, uprkos nekim svojim manama i nedorečenostima,predstavljala za većinu ljudi najveći domet boljeg života".

Posebno su zanimljivi podaci koji jasno pokazuju da ovo mišljenje dele i građani svih šest novonastalih država.

Prema anketi zagrebačkog Nacionala iz 2003.godine(izvršenoj na uzorku od 7000 ispitanika)Tito je najznačajnija ličnost u hrvatskoj istoriji - ispred Tesle,Ruđera Boškovića i Franje Tuđmana.

U aprilu 2004. "Martin Board International" je u 38 opština Srbije sproveo istraživanje o tome "koja je ličnost u poslednjih 200 godina najviše doprinela ugledu Srbije".

Tito je opet na prvom mestu sa 18.1% glasova,a za njim slede Nikola Tesla (14.2%),Zoran Đinđić (8.4%) i Karađorđević (5.5%).

Reafirmacija vrednosti socijalističke Jugoslavije zato je najvažniji zadatak komunista na ovim prostorima,a promocije knjige "Bravar je bio bolji" su "tribine koje treba da je dopune i stvore organizacije titoista u mestima gde se održavaju,da bi,kada njihov broj naraste,obrazovale mrežu kojom bi prekrile celu zemlju".

Od 49.Međunarodnog sajma knjiga(19-25.oktobar 2004.),na kome je "Bravar" prvi put predstavljen široj javnosti,sa velikim uspehom održane su promocije u Beogradu (Kafe "Radio Moskva"),Subotici, Bajmoku,Rumi i Velikoj Plani.

Prvo izdanje je gotovo u potpunosti rasprodato,u planu je drugo izdanje koje će izaći iz štampe pred Novogodišnji sajam knjiga u beogradskom Domu sindikata,a najavljene su i promocije u Vršcu,Čačku i Skoplju.

Sasvim smo sigurni da će zaključak i na njima biti kao i u "Korčaginu":


"BRAVAR NIJE BOLJI,BRAVAR JE NAJBOLJI".


S.M.L.

 Sprung  
Samo zajedno smo jaci, nezaboravite to. Nasi narodi i njihova sudbina su vezani, dali mi to zeleli priznati ili ne,zato je u interesu svih nas, da se slazemo i medjusobno saradjujemo,na taj nacin cemo vratiti nase dostojanstvo na onaj nivo na kom zasluzuje biti. Secajte se prosloga i koracajte smelo ka boljoj buducnosti,zajedno. Walter.
Xobor Erstelle ein eigenes Forum mit Xobor